U posljednje vrijeme se mnogo priča o transfernim cijenama, pa hajde da objasnimo šta je to zapravo, na koga se odnosi i šta su posljedice zanemarivanja ovih promjena.
Šta su transferne cijene?
Prije nego što uđemo dublje u tematiku hajde da prvo definišemo pojam transferne cijene. Zakon o porezu na dobit Republike Srpske, član 31. kaže ovako:
“Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi sa transakcijama sredstvima i stvaranjem obaveza između povezanih lica.”
To znači da svaka transakcija koja je obavljena preko računa jednog pravnog lica sa drugim povezanim pravnim licem smatra se transfernom cijenom, a koja uključuje transakcije u vezi sa:
- pokretnim i nepokretnim stvarima, npr. prodajom ili kupovinom robe;
- pružanjem ili primanjem usluga;
- davanjem ili uzimanjem pozajmica, finansijske transakcije uljučujući i lizing naknade, kamate, garancije, i sl.
- kupovinom ili prodajom imovine (npr. kapitalne transakcije uključujući kupovinu ili prodaju udjela dobiti ili akcija)
- nematerijalnom imovinom kao što su autorske naknade, korištenje patenata, licenci i sl.
- ostalim sličnim transakcijama.
A ko su povezana pravna lica?
Dva pravna lica su povezana u sljedećim slučajevima:
- ukoliko osnivač jednog pravnog lica ima učešće u kapitalu drugog pravnog lica najmanje 25%;
- ukoliko su osnivači jednog lica u rodbinskoj vezi sa drugim pravnim licem, npr. jedan bračni ili vanbračni supružnik upravlja jednim pravnim licem, a drugi supružnik drugim pravnim lice, ili brat i sestra rukovode pravnim licima;
- ili u slučaju da jedno pravno lice ima kontrolu nad drugim pravnim licem, npr. u vidu sastavljanja odbora direktora ili na neki drugi način ima faktičku kontrolu nad poslovnim odlukama.
Na primjer, ako pravno lice A iznajmljuje poslovni prostor pravnom licu B, a vlasnik pravnog lica A ima 30% udjela u pravnom licu B - radi se o transakcijama sa povezanim pravnim licima. Ili, u slučaju da preduzetnik pruža usluge pravnom licu u kojem on ima udio u suvlasništvu ili njegov supružnik ima udio u suvlasništvu.
Iz ovoga proizilazi da je svako pravno lice koje ima jednu ili više transakcija sa povezanim pravnim licima dužno da dokaže da se njegove cijene ne razlikuju od cijena, odnosno uslova koji bi postojali da se radi o nepovezanim pravnim licima obavljenim pod istim okolnostima. Ukratko, pravno lice je dužno da dokaže da sebi nije umanjilo dobit i samim tim nije manje platilo poreza državi. Sada se vjerovatno pitate: “A kako treba da to dokažemo?” E, tu dolazi na red izrada elaborata o transfernim cijenama.
Šta je elaborat o transfernim cijenama?
Upravo ovdje se kriju bitne promjene u zakonu koje su nastale prošle godine, a koje se sada tiču svih pravnih lica koje imaju jednu ili više transakcija sa povezanim pravnim licima u ukupnom iznosu većem od 50.000,00 KM. Ova dokumentacija o analizi transfernih cijena sada se obavezno podnosi Poreskoj upravi najkasnije u roku od devet mjeseci nakon završetka poreske godine u kojoj su se dogodile transakcije sa povezanim pravnim licima.
I odmah da odgovorimo na pitanje koje ćete nam sigurno postaviti. Da li smo u obavezi da svake godine izrađujemo elaborat o transfernim cijenama iako imamo iste transakcije sa istim povezanim pravnim licima? Da, u obavezi ste da svake godine uradite analizu tržišta i transfernih cijena za tu kalendarsku godinu i tu dokumentaciju podnesete Poreskoj upravi!
A kako se izrađuje elaborat o transfernim cijenama?
Pravilnikom o transfernim cijenama i metodama za njihovo utvrđivanje jasno je navedeno koje metode se mogu koristiti za utvrđivanje i pravila koja jedan elaborat mora da ispuni kako bi imao potpunu i vjerodostojnu dokumentaciju kojom se dokazuje da su transakcije između povezanih lica zaključene po principu „van dohvata ruke“.
Izrada elaborata započinje identifikacijom svih povezanih lica i transakcija koje su ostvarene između njih u toku jedne kalendarske godine. Nakon toga prikuplja se relevantna poslovna i finansijska dokumentacija, analiziraju se funkcije koje svaka strana obavlja, imovina koju koristi, te se bira najprikladnija metoda za utvrđivanje transfernih cijena u skladu sa Pravilnikom. Na osnovu sprovedene ekonomske analize i analize sa uporedivim tržišnim transakcijama izrađuje se zaključak o tome da li su primijenjene cijene u skladu sa tržišnim uslovima.
Jedan elaborat treba da obuhvati informacije o poreskom obvezniku i njegove djelatnosti, organizacionu i vlasničku strukturu, pregled povezanih lica, detaljan opis kontrolisanih transakcija, funkcionalnu i ekonomsku analizu kao i obrazloženje izbora metode. Kvalitetno pripremljen elaborat predstavlja važan dokaz u slučaju poreske kontrole i značajno smanjuje rizik od dodatnih poreskih obaveza i eventualnih sankcija.
I za kraj, ali ne i najmanje bitna stvar - kazne.
Prema članu 58. Zakona o porezu na dobit novčanom kaznom od 20.000,00 KM do 60.000,00 KM kazniće se za prekršaj svako pravno lice ako ne posjeduje dokumentaciju o transfernim cijenama koja sadrži dovoljno podataka i analiza na osnovu kojih se može potvrditi da su uslovi transakcija u skladu sa principom "van dohvata ruke”, dok su kazne za odgovorno lice od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM.
Ukoliko ste se pronašli u ovom tekstu i imate potrebu za izradom elaborata o transfernim cijenama slobodno nas kontaktirajte!
Poslujte u RS/BiH uz minimalne troškove! |